Antiautoritarna grupa koja je transformirala ukrajinske proteste još uvijek izaziva puno rasprava. Kako bi utvrdili njihovu poziciju i motivaciju, predstavljamo vam intervju sa članom grupe socijalnih anarhista “Narodni Nabat”. Momci koji su aktivno sudjelovali u dešavanjima u Kijevu i tokom borbi stajali u prvim redovima su, u stvari, pokazali anarhističkim internet teoretičarima kako se boriti za svoj narod.
______________________________________________
1. Zdravo. Recite nam nešto o svojoj organizaciji, ideologiji i temeljnim načelima. Kako želite vidjeti svijet i Ukrajinu u njemu?
Zdravo. Mi smo organizacija Narodni Nabat, držimo se principa socijalnog anarhizma. Glavne stvari za koje se mi zalažemo su: direktna demokratija temeljena na konfederacijskim izborima predstavničkih tijela. Primjerom u Ukrajini – lokalnim zajednicama. Podržavamo razvoj ekološke svijesti kod ljudi i ukidanje odnosa čovjeka i prirode na nivou neodgovornog i destruktivnog korištenja. I odnosa među ljudima tlačitelj-potlačeni.
2. Recite nam nešto o vašem stavu prema službenoj ukrajinskoj opoziciji i njihovoj ulozi na protestima. Koje mjesto i ulogu ima partija Sloboda?
Službena opozicija je besmislen izraz. U prilog tom tumačenju ide pokušaj da se pregovara sa vladom. Kako možemo pregovarati sa onima koji su dali nalog da se puca na nas? I ne samo da ubijaju ljude Majdana, već i članove stranaka. Umrli su da bi njihove vođe imale priliku sjediti u vladi? Da bi se Janukovič, Timošenko i Kličko rukovali? Ne. Oni su umrli za slobodu svog naroda. Što se tiče Slobode, također se može reći da su u paktu sa drugim opozicionim strankama. Među političarima se ponašaju kao dostojni i odgovorni građani, ali su se mnogo puta dikreditovali – pokušali su da isprazne okupirane zgrade, imaju sukobe sa ‘Zajedničkim ciljem’, anarhistima, demonstrantima u Lavovu, studentima, pregovaraju sa Janukovičem. Ali je i dalje tu nada da ljudi koji prolili svoju krv, nisu prolili krv za stolicu ‘vođa’.
3. Šta mislite o ruskoj intervenciji i odvajanju jugoistočne Ukrajine? Da li je Janukovič u to upetljao prste?
Glavna opasnost je Rusija sa jedne strane, a Zapad sa druge. Važno je spomenuti situaciju u Krimu. Vjerujemo da stanovnici Krima moraju odlučiti kako i sa kime žele da žive – bez uplitanja vlade Rusije, prelazne ukrajinske vlade – već samo odgovorni građani, bez obzira na nacionalnost, spol, jezik trebaju da se izjasne, kako bi spriječili huškanje i vrlo vjerovatno krvoproliće, te uplitanje treće sile u rješavanje političke krize na Krimu.
4. Kakva je sada atmosfera na Kijevskom Majdanu? Da li je narod spreman na daljnji otpor protiv “nove vlade”?
Veći dio Majdana je euforičan zbog pobjede (Janukovičevog bijega iz Kijeva). Aktivni dio priprema bazu radikalne reforme – osnivanje lokalnih samouprava – teritorijalnih zajednica, narodnih gardi. Trenutna “privremena” vlada je nužna samo za podmirenje krvoprolića. U njenu vlast i legitimitet niko ne vjeruje. Majdan je krajnje radikalan. Ljudi kažu da se neće povući do ponovnog podizanja sistema.
5. Da li mislite da je potrebno proteste sada dići na novu razinu – na socijalnu revoluciju – i da li bi taj scenarij bio opasan sada?
Neophodan nam je žestok rad u rješavanju ekonomskih problema u Ukrajini. Potrebno je volontirati, raditi u korist zemlje, raditi na poslu, u školi, zgradi. Potrebna je agitacija i vojna obuka stanovništva.
Ali dok privremena vlada u potpunosti sama ne bude sebe diskreditovala, dok ne riješi političku krizu na jugu i istoku Ukrajine – sama socijalna revolucija će ići do pola puta i nikada neće zauzeti umove mase.
6. Kakav je vaš stav prema “Desnom sektoru” i kakvu je po vašem mišljenju on ulogu odigrao na protestima? Vidite li opasnost njihovog učešća u vladi?
Desni sektor je odigrao značajnu ulogu u revoluciji. Međutim, njihovi čelnici zagovaraju novu autoritarnu državu. Oni slijepo vjeruju da je jedini način da se stanje u Ukrajini promijeni – pregovaranje.
Koliko će trajati? Kao i do sada – bilo koje vodstvo izraženo kroz autoritarnost dovodi narod do ponora i u sukobu je sa onim za šta su ljudi dali svoje živore.
7. Pokušali ste da sjedinite antiautoritarne grupe u jedan sektor, u suprotnosti sa desnim sektorom. Formirali ste Crnu Gardu, koja je direktno sudjelovala u sukobima sa Berkutom. Ali, vaša uloga i učešće anarhista u protestima je bila mala u odnosu na desni koji je uspio organizovati snažne jedinice i sada opravdano dominira protestima i predstavljaju se kao pobjednici. Zašto se to tako odigralo?
Prvenstveno, to je zbog ograničenih ljudskih resursa. Pronađeno je premalo anarhista koji su imali volje i želje da sudjeluju u ovom protestu. Uglavom je to zbog ličnih odnosa i zastarjele dogme. Kao argumente su koristili nejasne isprike zbog velikog broja desničarskih aktivista. Štoviše, ova pasivna većina anarhista tvrdoglavo izjavljuje da su na Majdanu svi nacisti i radi kontra-revolucionarne aktivnosti, jednostavno. I to će da se nastavi, nažalost.
8. Iskreno vam se zahvaljujemo. Imate li šta reći za kraj?
Borite se i pobijedite!
(Anarho Čaršija)
